Čimbenici potrošnje svježe ribe u Hrvatskoj

Poznate su zdravstvene prednosti konzumacije ribe kao i činjenica da je u Hrvatskoj potrošnja ribe relativno niska.

Poznate su zdravstvene prednosti konzumacije ribe, kao i činjenica da je u Hrvatskoj potrošnja ribe relativno niska u usporedbi s drugim zemljama. Projekt Riba hrvatske Jedi što vrijedi je stoga 2014. godine podupro projektno istraživanje kako bi se utvrdilo koji su to čimbenici koji utječu na potrošnju svježe ribe u Republici Hrvatskoj.

Istraživanjem su se stvorile osnove za planiranje politike prema korištenju ribe kao prehrambenog artikla koja bi se trebala – prema očekivanjima – mnogo više i češće koristiti u prehrani hrvatskog  stanovništva. Također, rezultati istraživanja su vrijedne informacije za razne  zainteresirane sudionike na tržištu svježe  ribe (prehrambena industrija, marketinški stručnjaci, savjetodavne ustanove, ...). Istraživanje će poslužiti i u usmjeravanju aktivnosti projeka Riba hrvatske Jedi što vrijedi.

Izvršitelji projektnog istraživanja su bili  stručnjaci s  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  Marina Tomić, mag.ing.agr., iz Zavoda za marketing u poljoprivredi,  te dr.sc. Daniel Matulić, iz Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju.

Uvod u projektno istraživanje

U zadnjih nekoliko desetljeća, svijet je sve više skloniji konzumiranju "zdrave" hrane (Gilbert, 2000; Leek i sur., 2000). Zdrava prehrana se temelji na raznolikosti tj.  konzumiranju različitih nutrijenata koji su važni za rad našeg metabolizma. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje konzumiranje ribe jednom do dva puta tjedno, što približno iznosi 200-500 mg eikosapentaenske (EPA) i dokosaheksaenske (DHA) kiseline (World health organisation, 2003).

Poseban naglasak bi trebalo staviti na konzumiranje svježe ribe jer kao takva sadrži najviše minerala i omega 3 masnih kiselina. Pod pojmom “svježa riba“ podrazumijeva se riba koja nije bila smrznuta, te je, od trenutka kada je ulovljena pa sve dodolaska na tržište i samog potrošača, bila samo u ohlađenom stanju (Avery, 2009). Konzumacija ribe ima mnoge zdravstvene prednosti za sve dobne populacije (He,2009; Augood i sur., 2008; Barberger-Gateau, 2005; Smith i sur., 2000; Burr, 1989).

Istraživanja provedena među različitim dobnim skupinama su pokazala da se riba percipira kao zdrava namirnica (Clonan i sur., 2011; Pieniak i sur., 2010), te da su današnji potrošači svjesni zdravstvenih pogodnosti konzumiranja ribe (Burger i Gochfeld, 2009). Budući da redovito konzumiranje ribe smanjuje vjerojatnost oboljenja od određenih kroničnih i kardiovaskularnih bolesti (Kornitzer, 2001) riba, kao namirnica, bi trebala biti visokozastupljena u našoj prehrani.

Iako to nije slučaj u Hrvatskoj, u zapadnim europskim zemljama stanovnici sve više mijenjaju svoje sklonosti konzumiranja mesa, od govedine i svinjetine prema piletini i ribi (Mangen i Burell, 2001; Rickersten, 1996).

Poznato je da je u Hrvatskoj potrošnja ribe relativno niska u usporedbi s drugim zemljama. U Hrvatskoj je prosječna potrošnja ribe 8-10 kg godišnje po stanovniku (Šuljić, 2007; Petković, 2006) dok je europski prosjek 20 kg po stanovniku. Ipak, postoje varijacije među pojedinim zemljama članicama EU; u Portugalu je potrošnja 61 kg po stanovniku godišnje, u Španjolskoj 44 kg, na Malti 31,3 kg, a u Finskoj i Francuskoj 30 kg (Čaldarović i sur., 2007).

Cilj projektnog istraživanja

Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi čimbenike koji utječu na potrošnju svježe ribe, među stanovnicima kontinentalne i primorske Hrvatske koristeći proširenu teoriju planiranog ponašanja (TPB) kao konceptualni okvir. Problemi istraživanja su sljedeći:

1. Ispitati ponašanje u konzumaciji svježe ribe (učestalost konzumacije kod kuće, vrstesvježe ribe koju konzumiraju)

2. Ispitati stavove ispitanika o svježoj ribi

3. Ispitati utjecaj stavova ispitanika na namjeru konzumacije svježe ribe

4. Ispitati utjecaj okoline (obitelj, prijatelji, mediji, doktori i nutricionisti, prehrambena industrija) na namjeru konzumacije svježe ribe

5. Ispitati utjecaj određenih eksternih čimbenika (cijena, ponuda svježe ribe) na namjeru konzumacije svježe ribe

6. Ispitati utjecaj određenih intrinzičnih obilježja svježe ribe (miris, kosti), tzv.ograničenja na namjeru konzumacije svježe ribe

7. Ispitati utjecaj uključenosti osobe u pripremu hrane (tzv. inovolvement in cooking) na namjeru konzumacije svježe ribe

8. Ispitati utjecaj brige o zdravlju (tzv. health involvement) na namjeru konzumacije svježe ribe

9. Ispitati utjecaj navike konzumiranja svježe ribe na namjeru konzumacije svježe ribe

10. Ispitati moralnu obvezu pripreme jela od svježe ribe i utjecaj moralne obveze na namjeru konzumacije svježe ribe

11. Ispitati utjecaj sociodemografskih obilježja na namjeru konzumiranja svježe ribe.


Cijelo projektno istraživanje možete preuzeti ovdje!