Ir al contenido
  • Peces pelágicos
  • PRODUCTOS DE ACUICULTURA
  • OTROS PRODUCTOS
  • FERIAS
  • Peces pelágicos
  • PRODUCTOS DE ACUICULTURA
  • OTROS PRODUCTOS
  • FERIAS
BASE DE PROVEEDORES
  • es_ESES
    • hrHR
    • en_GBEN
    • it_ITIT
  • es_ESES
    • hrHR
    • en_GBEN
    • it_ITIT
  • Peces pelágicos
  • PRODUCTOS DE ACUICULTURA
  • OTROS PRODUCTOS
  • FERIAS
  • BASE DE DATOS DE PROVEEDORES
  • Prijava
  • es_ESES
    • hrHR
    • en_GBEN
    • it_ITIT
Menú
  • Peces pelágicos
  • PRODUCTOS DE ACUICULTURA
  • OTROS PRODUCTOS
  • FERIAS
  • BASE DE DATOS DE PROVEEDORES
  • Prijava
  • es_ESES
    • hrHR
    • en_GBEN
    • it_ITIT

Página principal / Peces pelágicos / Povijest i značaj

Povijest i značaj

Srdela, “hraniteljica”, bila je ključna riba u hrvatskom ribarstvu. Prvi pisani tragovi ribarstva datiraju iz davnih vremena. Srdela je imala veliki utjecaj na ribarske ulove i lokalnu ekonomiju. Konzerviranje srdele označilo je početak industrije, a tehnike ribolova sitne plave ribe su se razvijale. Danas srdela čini preko 90% hrvatskog ulova i igra važnu ulogu u izvozu i uzgoju tune.

Ne bez razloga srdelu u hrvatskim priobalnim područjima često zovu „hraniteljica“. Svoju titulu srdela duguje činjenici da je od pamtivijeka jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija vrsta u ribarstvu na našim prostorima. Zbog učestalosti i činjenice da se u moru kreće u velikim jatima, srdela je uvijek bila vrlo zastupljena u ribarskim ulovima, na ribarnicama, a i na stolovima priobalnog stanovništva.

Prvi pisani spomeni ribarstva na ovim prostorima datiraju još iz razdoblja Ilirske i Rimske vladavine.

Uporaba svjetla u lovu na malu plavu ribu, uz uporabu mreže potegače u Jadranu, spominje se u statutu Dubrovnika iz 1272. godine. Dubrovačka Republika je još 1434. godine donijela propise o načinu obavljanja ribolova te načinu proizvodnje i trgovini soljenom ribom, a zapisi o usoljavanju srdela sežu još iz 15. stoljeća i s područja otoka Visa.

Osim što je othranila nebrojene generacije na obalama Jadrana zaslužna je i za razvoj brojnih mjesta na našim otocima i priobalju u kojima je lov i prerada srdele bila glavna gospodarska aktivnost kroz povijest.

Prerada ribe se prethodnih godina zasnivala na soljenju da bi snažan zamah industrije krenuo s počecima konzerviranja ribe. Tvornice konzervi srdela označile su početak industrijalizacije u mnogim ruralnim sredinama, te su vrlo često bile prvo mjesto gdje žene mogu samostalno raditi i zarađivati te stoga imaju značajnu ulogu u razvoju ravnopravne uloge žena u društvu.
Hrvatski su proizvođači i ribari dali znatan doprinos i u razvoju tehnika i tehnologija ribolova sitne plave ribe. Tako je ulov plave ribe na oceanima doživio procvat zahvaljujući izumu koji i danas nosi ime svog konstruktora – Puretić blok.

Svoju važnost za ribarstvo srdela je zadržala do danas što potvrđuje činjenica da na sitna plava riba, prvenstveno srdela i inćun, čini preko 90 % ukupnog ulova Republike Hrvatske, te predstavlja najvrjedniji dio izvoza bilo kao svježa i ili smrznuta, soljena ili marinirana ili konzervirana. Značajna je uloga sitne plave ribe i u uzgoju tune kao jednog od ključnih stupova izvoza hrvatskog ribarstva.

Leer más...

LARGA TRADICIÓN

ALTO VALOR
NUTRICIONAL

SOSTENIBILIDAD

 

Cofinanciado por fondos de la UE del Fondo Europeo Marítimo y de Pesca. El contenido de este sitio web es responsabilidad de HGK y no refleja necesariamente los puntos de vista de la UE.

* Los contenidos presentados en artículos profesionales, comentarios, recetas, etc. son responsabilidad de los autores/fuentes mencionados y no reflejan necesariamente la posición de HGK.

¡Síganos!

#ribahrvatske

Facebook Youtube

ENLACES RÁPIDOS

Hrvatska gospodarska komora

Uprava ribarstva

EUMOFA-informacije o tržištu

PerformFISH

WWF – Fish forward project 

EC – Oceans and fisheries 

 

RIBA HRVATSKE Jedi što vrijedi

GFCM

Institut za oceanografiju i ribarstvo

FEAP

MEDAC

Eurofish

AAC

CONTACTO

.

Hrvatska gospodarska komora

Sektor za poljoprivredu

  • ribahrvatske@hgk.hr
  • +385(0)1 4561 620
© 2026 Riba Hrvatske, znak i slogan “Riba Hrvatske Jedi što vrijedi” su zaštićeno intelektualno vlasništvo i ne mogu se koristiti bez dozvole HGK

Diseño y desarrollo por Prospekt

Política de cookies