Vai al contenuto
  • La pesca pelagica
  • PRODOTTI DELL'ACQUACOLTURA
  • ALTRI PRODOTTI
  • FIERE
  • La pesca pelagica
  • PRODOTTI DELL'ACQUACOLTURA
  • ALTRI PRODOTTI
  • FIERE
BASE DEI FORNITORI
  • it_ITIT
    • hrHR
    • en_GBEN
    • es_ESES
  • it_ITIT
    • hrHR
    • en_GBEN
    • es_ESES
  • La pesca pelagica
  • PRODOTTI DELL'ACQUACOLTURA
  • ALTRI PRODOTTI
  • FIERE
  • DATABASE DEI FORNITORI
  • Prijava
  • it_ITIT
    • hrHR
    • en_GBEN
    • es_ESES
Menu
  • La pesca pelagica
  • PRODOTTI DELL'ACQUACOLTURA
  • ALTRI PRODOTTI
  • FIERE
  • DATABASE DEI FORNITORI
  • Prijava
  • it_ITIT
    • hrHR
    • en_GBEN
    • es_ESES

Pagina iniziale / La pesca pelagica / Povijest i značaj

Povijest i značaj

Srdela, “hraniteljica”, bila je ključna riba u hrvatskom ribarstvu. Prvi pisani tragovi ribarstva datiraju iz davnih vremena. Srdela je imala veliki utjecaj na ribarske ulove i lokalnu ekonomiju. Konzerviranje srdele označilo je početak industrije, a tehnike ribolova sitne plave ribe su se razvijale. Danas srdela čini preko 90% hrvatskog ulova i igra važnu ulogu u izvozu i uzgoju tune.

Ne bez razloga srdelu u hrvatskim priobalnim područjima često zovu „hraniteljica“. Svoju titulu srdela duguje činjenici da je od pamtivijeka jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija vrsta u ribarstvu na našim prostorima. Zbog učestalosti i činjenice da se u moru kreće u velikim jatima, srdela je uvijek bila vrlo zastupljena u ribarskim ulovima, na ribarnicama, a i na stolovima priobalnog stanovništva.

Prvi pisani spomeni ribarstva na ovim prostorima datiraju još iz razdoblja Ilirske i Rimske vladavine.

Uporaba svjetla u lovu na malu plavu ribu, uz uporabu mreže potegače u Jadranu, spominje se u statutu Dubrovnika iz 1272. godine. Dubrovačka Republika je još 1434. godine donijela propise o načinu obavljanja ribolova te načinu proizvodnje i trgovini soljenom ribom, a zapisi o usoljavanju srdela sežu još iz 15. stoljeća i s područja otoka Visa.

Osim što je othranila nebrojene generacije na obalama Jadrana zaslužna je i za razvoj brojnih mjesta na našim otocima i priobalju u kojima je lov i prerada srdele bila glavna gospodarska aktivnost kroz povijest.

Prerada ribe se prethodnih godina zasnivala na soljenju da bi snažan zamah industrije krenuo s počecima konzerviranja ribe. Tvornice konzervi srdela označile su početak industrijalizacije u mnogim ruralnim sredinama, te su vrlo često bile prvo mjesto gdje žene mogu samostalno raditi i zarađivati te stoga imaju značajnu ulogu u razvoju ravnopravne uloge žena u društvu.
Hrvatski su proizvođači i ribari dali znatan doprinos i u razvoju tehnika i tehnologija ribolova sitne plave ribe. Tako je ulov plave ribe na oceanima doživio procvat zahvaljujući izumu koji i danas nosi ime svog konstruktora – Puretić blok.

Svoju važnost za ribarstvo srdela je zadržala do danas što potvrđuje činjenica da na sitna plava riba, prvenstveno srdela i inćun, čini preko 90 % ukupnog ulova Republike Hrvatske, te predstavlja najvrjedniji dio izvoza bilo kao svježa i ili smrznuta, soljena ili marinirana ili konzervirana. Značajna je uloga sitne plave ribe i u uzgoju tune kao jednog od ključnih stupova izvoza hrvatskog ribarstva.

Per saperne di più...

UNA TRADIZIONE DI LUNGA DATA

ALTO VALORE
NUTRIZIONALE

SOSTENIBILITÀ

 

Cofinanziato da fondi UE del Fondo europeo per gli affari marittimi e la pesca. Il contenuto di questo sito Web è di responsabilità di HGK e non riflette necessariamente le opinioni dell'UE.

* I contenuti presentati in articoli professionali, commenti, ricette, ecc. sono di responsabilità degli autori/fonti menzionati e non riflettono necessariamente la posizione di HGK.

Seguici!

#ribahrvatske

Facebook Youtube

LINK VELOCI

Hrvatska gospodarska komora

Uprava ribarstva

EUMOFA-informacije o tržištu

PerformFISH

WWF – Fish forward project 

EC – Oceans and fisheries 

 

RIBA HRVATSKE Jedi što vrijedi

GFCM

Institut za oceanografiju i ribarstvo

FEAP

MEDAC

Eurofish

AAC

CONTATTO

.

Hrvatska gospodarska komora

Sektor za poljoprivredu

  • ribahrvatske@hgk.hr
  • +385(0)1 4561 620
© 2026 Riba Hrvatske, znak i slogan “Riba Hrvatske Jedi što vrijedi” su zaštićeno intelektualno vlasništvo i ne mogu se koristiti bez dozvole HGK

Progettazione e sviluppo di Prospekt

Gestione dei Cookie